O rudniku

Rudnik sveta Barbara jedan je od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza.

Nalazi se u mjestu Rude, pet kilometara jugozapadno od Samobora. O bogatoj rudarskoj tradiciji Ruda svjedoče i sama imena mjesta koja su se u povijesti mijenjala, ali je njihovo značenje uvijek bilo povezano s rudom, primjerice Rovi i Fodinae. Nekada je kroz cijelo mjesto bila razvedena mreža rudarskih rovova, no danas je za posjetitelje obnovljeno 350 metara rovova umjetnim spajanjem rovova Sveto Trojstvo i Kokel. Postoje brojne pretpostavke o postojanju rudnika u Rudama još u vrijeme antike, no ipak, njegovo postojanje sa sigurnošću se prati od 1481. godine. Svojevrsno zlatno doba rudnik u Rudama doživljava u 16. stoljeću kada je proizvodnja bakra bila dvostruko veća od cjelokupne proizvodnje bakra u Engleskoj i četverostruko veća od one u Norveškoj, a dosezala je trećinu produkcije znamenitog švedskog rudnika u Falunu. Prvi rudari, radnici u rudniku, velikim su se dijelom doseljavali iz Njemačke, točnije Saske i bivše Austrije. Vlasnici rudnika u Rudama najčešće su bili inozemni plemići i veleposjednici, no rudnik je često mijenjao vlasnike, uglavnom zbog finacijskih kriza. Nakon eksploatacije bakrene i željezne rude, početkom 19. stoljeća započela je eksploatacija gipsa koja je trajala sve do ranih pedesetih godina 20. st. Tijekom 20. st. provedena su mnoga istraživanja čiji je cilj bio ponovno oživljavanje rudarstva u Rudama, no ona su pokazala da bakrene i željezne rude nema u količinama koje bi bile ekonomične za iskapanje. Od tada rudarenje kao način života u Rudama zamire.

Godine 2002. započela je obnova i turističko oživljavanje nekadašnjih rovova. Međunarodni projekt Sveta Barbara, pokrenut 2005. godine na inicijativu prof. dr. Borisa Šinkovca, lokalnog KUD-a Oštrc i mještana Ruda, omogućio je pretvaranje dijelova napuštenog rudnika u rudarski muzej u prirodi i time sačuvao uvid u ljepotu podzemlja Ruda, a dragocjenu baštinu vezanu uz težak rudarski život spasio od zaborava.

Od 4. ožujka 2016. godine Rudnikom upravlja KUD Oštrc.

Radno vrijeme

Od 21. ožujka do 4. prosinca

  • subotom, nedjeljom, blagdanima i praznicima od 10 do 18 sati
  • ostale dane u tjednu samo uz prethodnu najavu

Od 5. prosinca do 20. ožujka

  • svakim danom, ali samo uz prethodnu najavu

Zatvoreno

  • 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 25. i 26. prosinca

Rudnik nije moguće posjetiti bez stručnog vodstva.

Cijena ulaznica

  • predškolska djeca - besplatan ulaz uz pratnju roditelja
  • pojedinačna karta – odrasli – 30 kn
  • pojedinačna karta – djeca (7 – 18 godina), studenti i umirovljenici – 25 kn
  • grupna karta – odrasli (15 i više osoba) – 25 kn
  • grupna karta – djeca, studenti, umirovljenici  (15 i više osoba) – 20 kn
  • obiteljska karta – roditelji i djeca mlađa od 18 godina  – 60 kn

Stručno vođenje uračunato je u cijenu ulaznice.

Od ponedjeljka do petka, za pojedinačne posjete ili grupne posjete s manje od 15 osoba, dodatno se mora podmiriti i naknada za vodiča (150 kn).

Obilazak Rudnika traje četrdesetak minuta.

Temperatura u Rudniku iznosi oko 12 °C pa je potrebno ponijeti slojevitu sportsku odjeću i čvrstu obuću. Za svakoga je posjetitelja osigurana zaštitna oprema (kaciga i kuta).

Kako do nas?

Rudnik je udaljen 10 minuta laganog hoda od centra Ruda.

 

 

Možete mu pristupiti:

  • pješice iz centar Ruda ili iz Botaničkog vrta Suban u Manjoj Vasi - rudarsko-botaničkom poučnom stazom i
  • osobnim automobilom - iz centra Ruda asfaltiranom cestom - slijedite putokaze do Rudnika, makadam zadnjih 200 metara.

Dolazak autobusom do samog Rudnika nije moguć. Autobus možete ostaviti na parkiralištu u centru Ruda.

 

 

Dolazak do centra Ruda moguć je:

  • automobilom (županijskom cestom Samobor – Rude – Plešivica – Jastrebarsko)
  • autobusom (polazak s Autobusnog kolodvora Samobor, linija 143: Samobor – Rude – Braslovje, vozni red dostupan je na http://www.samoborcek.hr/vozni-red/)